Uvođenje glazbe u život djece
„Ljudski mozak je oblikovan iskustvom“
Lutz Jancke
Studija koju su naučnici iz Instituta za istraživanje mozga i kreativnosti Sveučilišta Južne Kalifornije (SAD) objavili 2016. godine pokazuje da glazbena iskustva u najranijem djetinjstvu mogu utjecati na brži razvoj mozga te da mogu imati dugoročne beneficije u budućem životu djece. Nedavno istraživanje provedeno od strane MIT-a i objavljeno u Journal of Neuroscience pokazuje koliko glazba može biti moćna za razvoj djetetovog mozga. Prema riječima autora studije, učenje glazbe tijekom ranog života čini mozak povezanijim odnosno neurološki sposobnim za mnoge stvari, ne samo za glazbu. Otkrili su da mozgovi izloženi glazbi – glazbeni mozgovi – stvaraju više strukturalnih i funkcionalnih veza u usporedbi s onima koji nisu izloženi glazbenom iskustvu. Kako bi proveli studiju, istraživači su skenirali mozgove 103 profesionalna glazbenika i 50 neglazbenika. Nakon uporabe zaključeno je da svi glazbenici imaju „nevjerojatno slične mreže“. Osim toga, imali su daleko više strukturalnih i funkcionalnih neuronskih veza od neglazbenika, posebno u područjima koja su povezana sa govorom i zvukom.
JEZIČKI RAZVOJ
Pjevanjem dječjih pjesmica i brojalica, osim što upoznaju svijet oko sebe, djeca uče sklopove koje formiraju zvukovi i ritmovi te postepeno savladavaju pravilan izgovor riječi. Pjevanjem djeca počinju prepoznavati samoglasnike i slogove u organiziranim ritmičkim cjelinama, a kroz jasno pjevanje razvija se i osjećaj za pravilno izgovaranje riječi i skladno strukturiranje rečenica.
POKRET/RAST
Izvođenjem igara uz glazbu djeca razvijaju osnovne pokrete, hod, skakutanje, okretanje ili trčanje te vremenom ti pokreti postaju skladniji. Dijete se potpuno prirodno kreće i razvija prirodnu potrebu za kretanjem uz glazbu, te se glazbenim odgojem može poticati i pravilan rast i razvoj djece. Na satu se krećemo, marširamo uz glazbu, tapšemo rukama, puckamo prstićima – tako se usavršava koordinacija pokreta, razvija osjećaj za ritam, koncentracija i sposobnost aktivnog slušanja glazbe.
KREATIVNOST
Svaki glazbeni sat omogućiti će Vašem djetetu da dublje zaroni u svijet svog kreativnog potencijala. Kreativnost i maštu potičemo i budimo pjevanjem, glumom, pokretom i bilo kojim načinom koji odgovara djetetu a koji se uklapa u obrazovnu metodu. Likovna umjetnost također može biti sastavni dio istraživanja klasične glazbe. Uz glazbu možemo stvarati, a djecu učimo aktivnom slušanju glazbe jer su u trenutcima likovnog izražavanja djeca jako opuštena, i ništa im ne odvlači pažnju, pa se mogu bolje koncentrirati na samu glazbu.
SOCIJALNE VJEŠTINE
Veoma je važno na vrijeme misliti i o razvoju socijalnih vještina djece jer kao društvena bića, mnogi aspekti naših života zavise od odnosa koje imamo s drugim ljudima. Zato treba od malena učiti djecu temeljnim socijalnim vještinama: davanju i dijeljenju, suradnji, slušanju, poslušnosti, poštovanju drugih ljudi, uspostavljanju kontakta očima i lijepom ponašanju. A što je glazba nego sve navedeno? Suradnja na zajedničkom muziciranju, poštovanje drugih sudionika/glazbenika i nesebično dijeljenje glazbe – toliko toga u samo jednoj zajedno odsviranoj pjesmici.
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
Uz glazbu djeca lakše izražavaju svoje unutarnje emocije, a pomaže im i u stjecanju samopouzdanja. Kao jedan vid neverbalnog izražavanja, glazba može prenijet kompleksnost emocija, i na taj način – posebno stidljivom ili plašljivom djetetu kome je teško da uspostavi komunikaciju govorom, pomogne da se izrazi.